Što (zapravo) čitaju srednjoškolci?

John Verdon, Let the Devil Sleep

Volim čitati knjige na hrvatskome jeziku, ali i na engleskome. Tako mi je u ruke došao i ovaj roman Johna Vernona Let the Devil Sleep. Kriminalistički žanr uvijek je moderan i zanimljiv, a roman je bolji i od televizijskih serija. Glavni detektiv Dave Gurney izniman je istraživač, inteligentan pojedinac koji na nevjerojatan način razotkriva zločinačke zagonetke.

Izd. Crown Publishing Group, 2012.

Radnja je smještena u New York i okolicu. Umirovljenog detektiva Gurneya prijateljica moli da pomogne mladoj producentici Kim koja snima dokumentarne filmove o emocionalnim posljedicama na obiteljima i pojedincima koji su bili žrtve serijskog ubojice Dobroga Pastira (The Good Shepard). I tako kreće fabula u kojoj je teško pogoditi smjer kretanja istrage, tragove i rješenja. Ako volite čitati kriminalističke romane, ovo je prava stvar za vas! (Magdalena Tokić Jurković)

Papa Benedikt XVI., Škola molitve

Čitati djela kršćanskih pisaca jako je bogato iskustvo, no najveću radost donosi čitanje knjiga pape Benedikta XVI. Pročitao sam vrlo zanimljivu knjigu Škola molitve, a to je zapravo zbirka njegovih kateheza na općim audijencijama u razdoblju od 4. svibnja 2011. do 3. listopada 2012. Podnaslov je knjige Kako živjeti jedinstvo molitve i života.

Izd. Verbum, Zagreb, 2024.

Opisujući pojam molitve te molitvu kao takvu kroz povijest najprije u primitivnim religijama, a kasnije u Starom zavjetu te u samoga Isusa, papa Benedikt ističe, citirajući svetog Alfonza Marije de Liguorija, da je molitva „nužno i sigurno sredstvo za postizanje spasenja i svih milosti koje trebamo da bismo to spasenje postigli“. Da biste naučili na koje načine moliti i zašto je molitva tako važna ne samo za kršćanina, nego i za svakog drugog čovjeka, pročitajte riječi pape Benedikta XVI., velikoga teologa i mislioca na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. (Ivan Karol Villa)

Elif Shafak, Otok nestalih stabala

Elif Shafak nevjerojatno je popularna i omiljena među čitateljskom publikom, tako da je i moja majka, oduševljena njezinim romanom Otokom nestalih stabala, meni ponudila da pročitam i vidim mislim li isto.

Izd. Hena Com, Zagreb, 2021.  / Prev. Mirna Čubranić

Radnja se događa 1974. godine na Cipru. Ciparski Grk kršćanin i ciparska Turkinja muslimanka zaljubljuju se. Rekli bismo, zaplet kao u Romeu i Juliji, ljubav u nemogućim okolnostima. I tako se Defne i Kostas sastaju u taverni Sretna smokva. Naime, stablo smokve raste u sredini ove taverne i svjedoči svemu što se tamo događa, pa i tajnim susretima Defne i Kostasa. To stablo smokve zapravo postaje pripovjedač. Jednu grančicu smokve zaljubljeni mladi su odnijeli u London i tamo je ona postala stablo. I smokva je migrant koji se prilagođava novoj zemlji. Priča se dijeli na drugu fabularnu liniju i sada u Londonu, desetljećima kasnije, pratimo djevojku Adu, kćer naših ciparskih ljubavnika. Ona poželi saznati povijest svoje obitelji, o Cipru o kojemu ništa ne zna. (Nikola Kolić)